Od koga policija štiti Ružicu Jukić?

 

Čitam i ne mogu da vjerujem: potpredsjednica VSTS je dobila policijsku zaštitu. I to povodom navodnih prijetnji koje joj je uputila Helena Polić-Gojković, gospođa koja je zagazila u sedmu deceniju života!

Piše: Borislav Radovanović

U našoj međusobnoj komunikaciji Helenu Polić-Gojković nebrojeno puta sam nazvao HEROINOM slobodarstva u domenu mišljenja i izražavanja. Hrabrost koju je ova vremešna gospođa ispoljavala spram ovdašnjih vlastodržaca, inače poznatih po okrutnim odmazdama prema neistomišljenicima, mene lično je fascinirala.

Istovremeno, gospođa Helena ostavljala je i dubok utisak društvene osviještenosti. Njena borba za pravo i pravdu nikako nije bila zasnovana na ličnim interesima, je se u 63. godini zasigurno ne borite da sopstvenu budućnost, nego za budućnost mladih naraštaja. I to su samo neki momenti kakvima je heroina Helena motivisala i mene i mnoge druge.

Elem, kako naša Helena postaje medijski široko poznata? Prije nekih DVA MJESECA objavila je komentar u kom se u svom stilu obrušila na inače „nedodirljivu“ potpredsjednicu VSTS, njenog šefa i pravosuđe uopšte. Nisam siguran da li usljed dokonosti ili traženja načina samoveličanja gospođa Jukić je pronašla taj komentar i automatski „digla graju“. No, kako je upravo smiješno jednu vremešnu gospođu optužiti za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednica VSTS služi se neistinama i manipulacijama, pa pokušava „odgovornost“ pripisati Pokretu „TREĆI BLOK“.

Iz pokreta je odmah uslijedilo adekvatno saopštenje i već danas je činjenično kristalno jasno da se gospođa Jukić poslužila neistinama, ili da prigodnije kažem – lažima! I to javnost već danas jasno raspoznaje. Zato, vratimo se mi našoj Heleni i „deliktu“ koji je počinila.

Znači, prije dva mjeseca Helena je napisala: „...Treba ih hapsiti, a može se neke i vješati javno, što da ne…”. Je li neko u međuvremenu obješen? Da li je ijednom vlastodršcu, računajući i Tegeltiju i Jukićevu, pofalila dlaka sa glave? Ili, je Helena kriva što je Tegeltija ćelav?

Apsolutno nikakve štetne posljedice, niti bilokakav oblik ugrožavanja, nije proizveo sporni Helenin navod i to je pravno relevantna činjenica. Drugo je pitanje što potpredsjednicu Jukić sve više muče opravdane kritike građana na rad pravosuđa. Ne valja nam pravosuđe i to je opšteprihvaćena činjenica. A ko je ponajviše odgovoran za to? Pa valjda oni koji biraju i postavljaju nosioce pravodudnih funkcija. Znači, Milan Tegeltija, Ružica Jukić i VSTS.

No, gospoda iz pravosuđa navikla se na „nedodirljivost“, na to da se niko ne smije miješati u „njihova posla“, da su iznad i države i institucija i građana. I to nastoje očuvati. Dakle, građani treba da izdvajaju i zadnju crkavicu za njihova ogromna primanja, a ni riječ opravdane kritike ne smiju izustiti. To je „princip“ za koji se zalažu Tegeltija, Jukićeva i vaskoliko pravosuđe. E neće moći!

U daljem moram apostrofirati činjenicu da je Helena Polić-Gojković u spornom komentaru upotrijebila riječ „TREBA“. Nije kazala da će ona nekog vješati ili šta već, niti je bilokoga poimenično navodila da to čini. U svom istupu Helena NIJE DIREKTNO UGROZILA NIKOG, niti je druge direktno navodila/podsticala na ugrožavanje. Znači, nije počinila nikakav delikt i da je potpredsjednica VSTS odistinski pravni stručnjak to bi svakako znala.

No, u ovoj zemlji imamo svakojakih „pravnika“, pa nas treba čuditi što nam je pravosuđe ovakvo, niti nas treba iznenaditi to što Ružica Jukić ni sama ne zna da li je ugrožena, pa to prepušta na ocjenu policiji. Eto ona kao „eminentni pravnik“ ne zna da li je ugrožena, a smatra da će to policija bolje utvrditi. Da li je po važećem Zakonu o krivičnom postupku policija podložna kontroli pravosuđa, ili obratno? Izgleda da je gospođa Jukić vrlo loš pravnik kad ima ovakvu spoznaju samougroženosti i vlastite pozicije u državnoj hijerarhiji.

Ja, primjera radi, smatram da je naša Helena riječi „treba vješati“ upotrijebila u kontekstu isticanja stepena odgovornosti pojedinaca i institucija za opštu obespravljenost, za kriminalizaciju unutar institucija, za institucionalni organizovani kriminal. Kao pravni laik Helena nije mogla znati da će njen komentar biti sramno iskorišten od strane kritikovane osobe, da će Ružica Jukić zloupotrijebiti svoj položaj i uticaj zarad njenog izlaganja (najvjerojatnije krivičnom) progonu.

Još manje je Helena mogla pretpostaviti da će ovaj benigni komentar biti iskorišten za traženje policijske zaštite. Od koga? Od žene u sedmoj deceniji života!? Ko je ovde lud?

Da se u nečemu razumijemo. Nisu svi naši građani „diplomirani pravnici“ (poput nekih), pa da znaju ama baš sve pravne zamke u kakve mogu upasti svojim javnim istupima. Naš prosječan građanin govori ono šta misli, šta mu leži na duši. Govori o nepravdi koje je svjestan i bez „diplome“, govori ono šta misli. I gle sad čuda: ustavi države i entiteta građanima garantuju pravo iznošenja mišljenja o radu institucija.

Jeste da je ovo pravo ograničeno u domenu činjenja krivičnog djela, no, moramo se zapitati koliko su građani svjesni takvih ograničenja. Zna li prosječan građanin da je nekim komentarom počinio krivično djelo? Evo u konkretnom slučaju imamo izjavu potpredsjednice VSTS, najvišeg pravosudno-strukovnog tijela, da ni sama nije sigurna da je ugrožena. Ako oštećena nema svijest o sopstvenoj ugroženosti, onda nema ni krivičnog djela.

No, da se ne bi zapetljavali u pravnim zavrzlamama, poslužiću se zdravorazumskim promišljanjem. Naša Helena jeste iznijela svoju kritiku na rad preplaćenog, povlaštenog i odnarođenog pravosuđa, i to imenima i prezimenima, upravo u duhu poštene balkanske duše. I nikom, pa ni Tegeltiji, zbog toga mjesecima nije pofalila ni dlaka sa glave. A onda potpredsjednica VSTS Ružica Jukić doznaje za ovaj komentar i od toga nastoji proizvesti „dramu“. I sve to čini kako bi izbjegla zaslužene kritike građana, kako bi očuvala (očito nezasluženu) poziciju i privilegije na koje je navikla. To je, dragi moji, sve šta se u ovom slučaju objektivno dogodilo!

Mojoj dragoj prijateljici, mom saborcu za bolje sutra, Heleni bih samo poželio dobro zdravlje i vješte prste na tastaturi. U slučaju da je izvrgnu progonu prvi dolazim i stajem u njenu zaštitu, a siguran sam da će mnogi postupiti isto. U borbi protiv institucionalnog nasilja naša heroina Helena zasigurno neće biti sama i na to ovdašnji vlastodršci mogu slobodno računati.